Benedikt Kuripešić, rođen oko 1490. godine u Gornji grad u Sloveniji, kasnije notar u Ljubljani, putuje 1530. godine u jednoj diplomatskoj misiji Austro-Ugarske u Carigrad kroz "Gornju i Donju Bosnu" (Oberwossen, Niderwossen). Tom prilikom je nastao putopis "Putopis kroz Bosnu, Srbiju, bugarsku i Rumeliju 1530." Svoj putopis Kuripešić je objavio u Augsburgu 1531.
U svojim biljeskama ostavio nam je dragocjene podatke o etnickom i vjerskom stanju u tadasnjoj Bosni.
Ovdje donosimo kratak opis koji se tiče naših krajeva, točnije Donjeg Skoplja!
U svojim biljeskama ostavio nam je dragocjene podatke o etnickom i vjerskom stanju u tadasnjoj Bosni.
Ovdje donosimo kratak opis koji se tiče naših krajeva, točnije Donjeg Skoplja!
...U utorak, 6 septembra, krenusmo iz sela Babindola53 visokom planinom, koja se takode zvala Sonim (Szonim). Gore visoko na brdu Vestin (Vaestin) bijaše lijepa prostrana poljana.
Zatim se spustismo duboko u dolinu ka rijeci Vrbasu (Verbossa)54, koja je tekla prema nama. Prešavši Vrbas55, dođosmo do dvije puste razrušene tvrđavice, Gornji i Donji Novi (Ober und Nieder Novi)56, pa, prešavši ponovo Vrbas, udarismo udesno prema tvrđavi i varošici Pruscu (Prussan)57, pa tu ostadosmo u srijedu, četvrtak i petak.
U subotu, 10 septembra, krenusmo iz Prusca, pređosmo opet Vrbas pa iđosmo lijevom stranom rijeke punih pet sati vrlo visokom i dugom planinom, koja se zove Radovan (Radanno)58. Tu gore, na brdu, s lijeve strane, ugledamo mali gradić zvani Kastel (Castel)59. Taj gradić sazidali su Turci da bi nasilu uzimali živež i hranu, što je tuda prolazila za Jajce (dok su ga još držali hrišćani) i branili prolaz. Zatim dođosmo u dolinu60 gdje se sa obje strane ispiraše zlato, i iđosmo dugo tom dolinom.
Poslije predosmo potok zvani Lašva (Laschua)61 pa, udarivši nadesno, dodosmo u selo Kruščicu (Khruschitza)62 i tu prenoćismo.
Te iste večeri dodoše i Turci, nekoliko časova poslije nas, u isto selo Kruščicu gdje smo mi konačili, vodeči oko dvadeset sirotih i bijednih hrišćana, djece, dječaka i djevojčica, koje su otprilike prije šest do sedam dana uhvatili. Noću, prije našeg odlaska, predali su ih Usrefbegu, paši od Vrhbosne (koliko je otpalo na njega). Ah, siroto i bijedno vavilonsko ropstvo! ...
Zatim se spustismo duboko u dolinu ka rijeci Vrbasu (Verbossa)54, koja je tekla prema nama. Prešavši Vrbas55, dođosmo do dvije puste razrušene tvrđavice, Gornji i Donji Novi (Ober und Nieder Novi)56, pa, prešavši ponovo Vrbas, udarismo udesno prema tvrđavi i varošici Pruscu (Prussan)57, pa tu ostadosmo u srijedu, četvrtak i petak.
U subotu, 10 septembra, krenusmo iz Prusca, pređosmo opet Vrbas pa iđosmo lijevom stranom rijeke punih pet sati vrlo visokom i dugom planinom, koja se zove Radovan (Radanno)58. Tu gore, na brdu, s lijeve strane, ugledamo mali gradić zvani Kastel (Castel)59. Taj gradić sazidali su Turci da bi nasilu uzimali živež i hranu, što je tuda prolazila za Jajce (dok su ga još držali hrišćani) i branili prolaz. Zatim dođosmo u dolinu60 gdje se sa obje strane ispiraše zlato, i iđosmo dugo tom dolinom.
Poslije predosmo potok zvani Lašva (Laschua)61 pa, udarivši nadesno, dodosmo u selo Kruščicu (Khruschitza)62 i tu prenoćismo.
Te iste večeri dodoše i Turci, nekoliko časova poslije nas, u isto selo Kruščicu gdje smo mi konačili, vodeči oko dvadeset sirotih i bijednih hrišćana, djece, dječaka i djevojčica, koje su otprilike prije šest do sedam dana uhvatili. Noću, prije našeg odlaska, predali su ih Usrefbegu, paši od Vrhbosne (koliko je otpalo na njega). Ah, siroto i bijedno vavilonsko ropstvo! ...
53 Selo u općini janjskoj, u jajačkom srezu.
54 Desna pritoka Save. Izvire ispod Vranice planine, a uliva se u Savu kod sela Bosanskog Svinjara.
55 Ovdje je Kuripešić pogriješio, jer je idući u Prusac, koji leži na lijevoj strani Vrbasa, mogao preći samo pritoke Vrbasa, Semišnicu i Koprivnicu; Vrbas na tome mjestu ne pravi neke okuke, več teče dosta ravno. (Matković, RadJ. akademije 56).
56 Na kartama ih nema. Dom. M. Niger spominje Novi na desnoj obali Vrbasa, ali ne označuje pobliže položaje. (Matković, RadJ. akademije 56).
57 Prusac, selo i tvrđava u dolini Vrbasa (na lijevoj strani), sjeverozapadno od Bugojna u donjem Skoplju. U srednjem vijeku zvao se Biograd, a pod Turcima Akhisar. Od XVI vijeka zove se Prusac. U Pruscu je sjedio paša, koji je upravljao zapadnom Bosnom i Dalmacijom. U Pruscu su se sticala četiri važna puta: iz Splita, iz Hrvatske, iz doline Lašve i iz područja Bosne (preko Fojnice).
58 Brdo između Vrbasa i Bosne, južno od Komar planine. Preko Radovana i gore Vranice vodi put u dolinu Lašve.
59 Tvrđava na desnoj obali Vrbasa, sagradili je Turci radi kontrole putnika i trgovine sa Jajcem, koje je u prvo vrijeme bilo pod kršćanima. Matković misli da bi to moglo biti današnja Kopile na planini Vranici. Tvrđava dominira dolinom Vrbasa i Lašve. Jireček (Die Handelsstrassen u. Bergwercke von Serbien u. Bosnien w. des Mittelalters) kaže da je prelaz preko Vrbasa bio kod gradića Kastela, u kome su još XVI vijeka gorile svjetiljke zbog zadocnjelih putnika, karavana. Taj Kastel je na putu od Bugojna prema Travniku. Kuripešič nije išao preko Travnika več je u dolini Lašve skrenuo na istok put Busovače.
60 Dolina gdje se zlato ispiralo je, po Jukiču, potok Geronica, desna pritoka Lašve, a po Matkoviču Grmovnica. Danas se zove Grlonica.
61 Rijeka, lijeva pritoka Bosne. Izvire na južnim padinama Radanje planine i sjevernim padinama Komar-planine. Uliva se u Bosnu u blizini Zenice.
62 Selo u općini viteškoj, u srezu travničkom. Tu je poslanstvo izbilo na stari rimski put koji se kod Ključa odvaja od Kuripešićeva puta pa išao istočno preko Jajca i Travnika. Selo se nalazi danas na drumu Travnik—Sarajevo.
54 Desna pritoka Save. Izvire ispod Vranice planine, a uliva se u Savu kod sela Bosanskog Svinjara.
55 Ovdje je Kuripešić pogriješio, jer je idući u Prusac, koji leži na lijevoj strani Vrbasa, mogao preći samo pritoke Vrbasa, Semišnicu i Koprivnicu; Vrbas na tome mjestu ne pravi neke okuke, več teče dosta ravno. (Matković, RadJ. akademije 56).
56 Na kartama ih nema. Dom. M. Niger spominje Novi na desnoj obali Vrbasa, ali ne označuje pobliže položaje. (Matković, RadJ. akademije 56).
57 Prusac, selo i tvrđava u dolini Vrbasa (na lijevoj strani), sjeverozapadno od Bugojna u donjem Skoplju. U srednjem vijeku zvao se Biograd, a pod Turcima Akhisar. Od XVI vijeka zove se Prusac. U Pruscu je sjedio paša, koji je upravljao zapadnom Bosnom i Dalmacijom. U Pruscu su se sticala četiri važna puta: iz Splita, iz Hrvatske, iz doline Lašve i iz područja Bosne (preko Fojnice).
58 Brdo između Vrbasa i Bosne, južno od Komar planine. Preko Radovana i gore Vranice vodi put u dolinu Lašve.
59 Tvrđava na desnoj obali Vrbasa, sagradili je Turci radi kontrole putnika i trgovine sa Jajcem, koje je u prvo vrijeme bilo pod kršćanima. Matković misli da bi to moglo biti današnja Kopile na planini Vranici. Tvrđava dominira dolinom Vrbasa i Lašve. Jireček (Die Handelsstrassen u. Bergwercke von Serbien u. Bosnien w. des Mittelalters) kaže da je prelaz preko Vrbasa bio kod gradića Kastela, u kome su još XVI vijeka gorile svjetiljke zbog zadocnjelih putnika, karavana. Taj Kastel je na putu od Bugojna prema Travniku. Kuripešič nije išao preko Travnika več je u dolini Lašve skrenuo na istok put Busovače.
60 Dolina gdje se zlato ispiralo je, po Jukiču, potok Geronica, desna pritoka Lašve, a po Matkoviču Grmovnica. Danas se zove Grlonica.
61 Rijeka, lijeva pritoka Bosne. Izvire na južnim padinama Radanje planine i sjevernim padinama Komar-planine. Uliva se u Bosnu u blizini Zenice.
62 Selo u općini viteškoj, u srezu travničkom. Tu je poslanstvo izbilo na stari rimski put koji se kod Ključa odvaja od Kuripešićeva puta pa išao istočno preko Jajca i Travnika. Selo se nalazi danas na drumu Travnik—Sarajevo.