Položaj, reljef i klima
Uskoplje je srednjobosanski grad smješten u gornjem toku rijeke Vrbas. Leži u 27 km dugoj i 2 km širokoj Skopaljskoj dolini. Okružen je planinama Vranicom s istočne i Radušom sa zapadne strane, dok se na jugu nalazi prijevoj Makljen. Prema sjeveru se nastavlja dolina Vrbasa ka Bugojnu i Donjem Vakufu. Osima s Bugojnom, uskopaljska općina graniči s općinama Novi Travnik, Fojnica, Konjic, Prozor-Rama i Kupres. Od značajnih vodotoka uz Vrbas, tu su i Bistrička rika, Trnovača, Krušćica, Voljišnica i Tuščica. U samom gradu postoji potok Barica u koju se ulijeva sezonski potok Uševica, dok su potoci Ilidža i Javić od 1964. godine uključeni u kanalizacijsku mrežu. Najveća nadmorska visina općine je 2112 metara koliko iznosi najviši vrh Vranice Nadkrstac. Osim Nadkrstca postoji više vrhova Vranice viših od 2000 metara, a svojom visinom ističe se Ločika sa 2107 metara nadmorske visine. Uskopaljska crkva se nalazi na 669 metara nadmorske visine.
Klima je zbog veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja, oštrija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje povrtlarskim kulturama.
Skopaljsko polje sačinjavaju tri jezerske terase od 10, 20 i 60 metara. Na visini od 720 i 830 metara su još dvije jezerske kotline. U formiranju Uskoplja značajan udio imali su i ledenjaci, čiji su se tragovi (golemo kamenje izmiješano s glinom) očuvali uz rječicu Vitinu između sela Ljubnić i Mlive te iznad Bristova. Najniži dio Skopaljskog polja čini aluvijalna ravnica nadmorske visine 570 m. Reljef Uskoplja je poligenetskog karaktera. U njemu se susreću abrazioni, fluvijalni i glacijalni elementi. Abrazione terase su usječene u miocenu, a fluvijalni oblici su pliocenske i diluvijalne starosti.
U Uskoplju su se križali predilirski i ilirsko-dezitijatski putovi. Rimljani su kroz Uskoplje izgradili cijeli splet vicinalnih i rudarskih cesta, a neke od njih su u uporabi ostale i tijekom srednjeg vijeka, ali i cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Kroz Uskoplje su često prolazile karavane dubrovačkih trgovaca, koji su iz središnje Bosne izvozili različite metale, vosak, kožu i dr. U vrijeme austrougarske uprave na području Uskoplja su izgrađene prve suvremene ceste, a 1895. g. ovo je područje bilo dijelom povezano sa lašvanskim i zeničkim bazenom uskotračnom željeznicom. Površina općine je 402,7 km2
Klima je zbog veće nadmorske visine (za oko 100 m), blizine velikih planinskih masiva Vranice i Raduše, a time i većeg provjetravanja, oštrija u odnosu na umjerenu kontinentalnu klimu na području nizvodno uz Vrbas. Ljetne temperature su u prosjeku nešto niže, ljetne noći svježije i bez većih amplituda što pogoduje povrtlarskim kulturama.
Skopaljsko polje sačinjavaju tri jezerske terase od 10, 20 i 60 metara. Na visini od 720 i 830 metara su još dvije jezerske kotline. U formiranju Uskoplja značajan udio imali su i ledenjaci, čiji su se tragovi (golemo kamenje izmiješano s glinom) očuvali uz rječicu Vitinu između sela Ljubnić i Mlive te iznad Bristova. Najniži dio Skopaljskog polja čini aluvijalna ravnica nadmorske visine 570 m. Reljef Uskoplja je poligenetskog karaktera. U njemu se susreću abrazioni, fluvijalni i glacijalni elementi. Abrazione terase su usječene u miocenu, a fluvijalni oblici su pliocenske i diluvijalne starosti.
U Uskoplju su se križali predilirski i ilirsko-dezitijatski putovi. Rimljani su kroz Uskoplje izgradili cijeli splet vicinalnih i rudarskih cesta, a neke od njih su u uporabi ostale i tijekom srednjeg vijeka, ali i cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Kroz Uskoplje su često prolazile karavane dubrovačkih trgovaca, koji su iz središnje Bosne izvozili različite metale, vosak, kožu i dr. U vrijeme austrougarske uprave na području Uskoplja su izgrađene prve suvremene ceste, a 1895. g. ovo je područje bilo dijelom povezano sa lašvanskim i zeničkim bazenom uskotračnom željeznicom. Površina općine je 402,7 km2